Share to Facebook 
Share to Twitter 
Share to Linkedin 
PGT SocialWeb - Copyright © 2010 by pagit.eu

Vijesti iz svijeta

E-mail
Autor Leo Jerki?   
Srijeda, 17 Rujan 2014 09:58

Vode?i ekonomisti su ovaj tjedan predstavili smioni argument za transformaciju svjetske ekonomije u niskouglji?nu. ?ak i ako zaboravimo klimatske promjene to se isplati napraviti zato što je niskouglji?na ekonomija efikasna, te ?e pomo?i ubrzanom ekonomskom rastu, boljem životu i zelenijem okolišu.

Izvještaj je objavljen ju?er, tjedan dana prije UN Klimatskog sastanka na vrhu u uredu Ujedinjenih Naroda u New Yorku gdje ?e se pri?ati o podjeli troškova za borbu protiv klimatskih promjena. Optimisti?na poruka je da nema troškova za dijeliti jer bi države trebale to raditi iz vlastitog interesa.

Studija koju je napravio Svjetski institut za resurse, zajedno sa trustom mozgova iz Washingtona, Stockholmski institut za okoliš i drugi je objavljen od strane Svjetske komisije za ekonomiju i klimu, nezavisnog tijela kojeg predvodi Felipe Calderon prijašnji predsjednik Meksika i Nicholas Stern iz Londonske Škole za ekonomiju.

Vizija 2030.

Prema izvještaju je slijede?ih 15 godina kriti?no u spre?avanju svjetskog zagrijavanja za iznad 2 stupnjeva celzijusa jer bi 2030. moglo ve? biti prekasno. Tokom tog perioda ?e se ekonomija udvostru?iti, te ?e vlade i privatni sektor vjerojatno investirati 90 bilijuna dolara u infrastrukturu za proširenje gradova, energetski sustav i agrikulturu.

Izvještaj zaklju?uje da bi loše investicije mogle biti izuzetno štetne, ali ako svijet pametno potroši na smanjivanje emisija stakleni?kih plinova, klimatski problem bi se uglavnom mogao riješiti i ekonomski rast bi mogao biti ve?i nego u svijetu gdje se i dalje radi po uobi?ajenom scenariju. Ali svaka odgoda je opasna jer se sa svakom novom termoelektranom na ugljen mora potrošiti više financijskih sredstava i teže se prelazi na ekonomiju sa niskim emisijama stakleni?kih plinova.

Izvještaj tvrdi da bi u gradovima trebalo biti dodatnih milijardu stanovnika do 2030. godine, pri ?emu bi loše bilo trošiti ogromne koli?ine novaca na ogromne urbane konglomeracije ?ime se stvaraju neefikasna i loša mjesta za život, te se proizvodi puno smoga i visokih emisija uglji?nog-dioksida. Ali kompaktni gradovi, koji imaju veliki javni transportni sustav i ?istu proizvodnju energije bi bili zdraviji, ekonomski dinami?niji i troškovno efikasniji sa nižim troškovima putovanja. Izgradnja takvih gradova bi bila i jeftinija.

Pametna agrikultura

Kako bi se prehranilo dodatnih milijardu ljudi bez da se sruše tropske šume mora se pove?ati prinos agrikulture. Tako?er bi se velika podru?ja prijašnjih farmi koja su bila uništena erozijom tla i one?iš?enjem soli iz oceana morala obnoviti. Samo 12% tog podru?ja bi prehranilo 200 milijuna ljudi. To je dobra ekonomska ra?unica, a zaštita drve?a bi pomogla i u manjem ispuštanju stakleni?kih plinova u atmosferu.

Energetska opsrkba se ve?e sada transformira. Cijena solara je pala 90% u manje od jednog desetlje?a. To zajedno sa porastom snage hidroelektrana zna?i da je pola novo instalirane snage danas iz obnovljivih izvora energije. S obzirom da one?iš?enje iz fosilnih goriva utje?e na državni BDP sa otprilike 4% zbog troškova za zdravlje, njihova zabrana uop?e ne bi trebala biti upitna.

Veliki opseg za akciju

Kriti?ari bi se mogli uhvatiti priznanja u izvještaju kojim bi prijelaz na niskouglji?nu budu?nost mogao povisiti investicijske troškove za otprilike 5% tokom 15 godina i da bi moglo do?i do "gubitka nekih radnih mjesta". Ali autori tvrde da ?e ti troškovi biti poništeni zbog boljeg zdravlja i ekonomske efikasnosti.

Neki drugi analiti?ari se slažu sa konstatacijama ovog izvještaja, pa je tako Cambridge Econemetrics prošli tjedan u svom izvještaju objavio da bi 60% manje emisija u Velikoj Britaniji pove?alo BDP za 1,1% do 2030. godini u odnosu da ostanemo na uobi?ajenom scenariju.

Ako tržište bude radilo pametno ovaj prijelaz bi mogao nastati automatski i investitori bi prešli na zelenu ekonomiju kako bi maksimizirali povrat. Ali tržišta ne funkcioniraju savršeno pošto se zna da fosilna goriva godišnje dobivaju poticaje od barem 550  milijardi dolara što je pet puta više od poticaja za obnovljive izvore energije.

Akcija svih vlada svijeta je tu klju?na kako bi se izjedna?ilo igralište za sve, te se skriveni troškovi (ponajviše za zdravlje) moraju reflektirati u troškovima energije. Javni fondovi ?e tako?er biti potrebni za potrebna istraživanja koja ?e donijeti potrebne inovacije u sektorima.

Kona?no, ako bi se vlade mogle dogovoriti oko jasnog klimatskog opredjeljenja, legalno ograni?avanje državnih emisija bi moglo postaviti odgovaraju?i ton za ostvarenje tih promjena. Ipak to nije esencijalno pošto je sve što se predlaže u ekonomskom interesu država.

Izvor: www.newscientist.com

Tags:     izvještaj      niskokarbon      zeleni okoliš      ujedinjeni narodi      obnovljivi izvori energije      ekonomski rast
 

Dodajte svoj komentar

Vaše ime:
Vaš e-mail:
Naslov:
Komentar:
  Verifikacijska rijeÄŤ. Samo mala slova bez razmaka.
Verifikacija:

Obnovljivi izvori energije za po?etnike

OIE u regiji

Nove tehnologije

Nova energetika

Želite li više koristiti obnovljive izvore energije?