Vode?i ekonomisti su ovaj tjedan predstavili smioni argument za transformaciju svjetske ekonomije u niskouglji?nu. ?ak i ako zaboravimo klimatske promjene to se isplati napraviti zato �to je niskouglji?na ekonomija efikasna, te ?e pomo?i ubrzanom ekonomskom rastu, boljem �ivotu i zelenijem okoli�u.

Izvje�taj je objavljen ju?er, tjedan dana prije UN Klimatskog sastanka na vrhu u uredu Ujedinjenih Naroda u New Yorku gdje ?e se pri?ati o podjeli tro�kova za borbu protiv klimatskih promjena. Optimisti?na poruka je da nema tro�kova za dijeliti jer bi dr�ave trebale to raditi iz vlastitog interesa.

Studija koju je napravio Svjetski institut za resurse, zajedno sa trustom mozgova iz Washingtona, Stockholmski institut za okoli� i drugi je objavljen od strane Svjetske komisije za ekonomiju i klimu, nezavisnog tijela kojeg predvodi Felipe Calderon prija�nji predsjednik Meksika i Nicholas Stern iz Londonske �kole za ekonomiju.

Vizija 2030.

Prema izvje�taju je slijede?ih 15 godina kriti?no u spre?avanju svjetskog zagrijavanja za iznad 2 stupnjeva celzijusa jer bi 2030. moglo ve? biti prekasno. Tokom tog perioda ?e se ekonomija udvostru?iti, te ?e vlade i privatni sektor vjerojatno investirati 90 bilijuna dolara u infrastrukturu za pro�irenje gradova, energetski sustav i agrikulturu.

Izvje�taj zaklju?uje da bi lo�e investicije mogle biti izuzetno �tetne, ali ako svijet pametno potro�i na smanjivanje emisija stakleni?kih plinova, klimatski problem bi se uglavnom mogao rije�iti i ekonomski rast bi mogao biti ve?i nego u svijetu gdje se i dalje radi po uobi?ajenom scenariju. Ali svaka odgoda je opasna jer se sa svakom novom termoelektranom na ugljen mora potro�iti vi�e financijskih sredstava i te�e se prelazi na ekonomiju sa niskim emisijama stakleni?kih plinova.

Izvje�taj tvrdi da bi u gradovima trebalo biti dodatnih milijardu stanovnika do 2030. godine, pri ?emu bi lo�e bilo tro�iti ogromne koli?ine novaca na ogromne urbane konglomeracije ?ime se stvaraju neefikasna i lo�a mjesta za �ivot, te se proizvodi puno smoga i visokih emisija uglji?nog-dioksida. Ali kompaktni gradovi, koji imaju veliki javni transportni sustav i ?istu proizvodnju energije bi bili zdraviji, ekonomski dinami?niji i tro�kovno efikasniji sa ni�im tro�kovima putovanja. Izgradnja takvih gradova bi bila i jeftinija.

Pametna agrikultura

Kako bi se prehranilo dodatnih milijardu ljudi bez da se sru�e tropske �ume mora se pove?ati prinos agrikulture. Tako?er bi se velika podru?ja prija�njih farmi koja su bila uni�tena erozijom tla i one?i�?enjem soli iz oceana morala obnoviti. Samo 12% tog podru?ja bi prehranilo 200 milijuna ljudi. To je dobra ekonomska ra?unica, a za�tita drve?a bi pomogla i u manjem ispu�tanju stakleni?kih plinova u atmosferu.

Energetska opsrkba se ve?e sada transformira. Cijena solara je pala 90% u manje od jednog desetlje?a. To zajedno sa porastom snage hidroelektrana zna?i da je pola novo instalirane snage danas iz obnovljivih izvora energije. S obzirom da one?i�?enje iz fosilnih goriva utje?e na dr�avni BDP sa otprilike 4% zbog tro�kova za zdravlje, njihova zabrana uop?e ne bi trebala biti upitna.

Veliki opseg za akciju

Kriti?ari bi se mogli uhvatiti priznanja u izvje�taju kojim bi prijelaz na niskouglji?nu budu?nost mogao povisiti investicijske tro�kove za otprilike 5% tokom 15 godina i da bi moglo do?i do "gubitka nekih radnih mjesta". Ali autori tvrde da ?e ti tro�kovi biti poni�teni zbog boljeg zdravlja i ekonomske efikasnosti.

Neki drugi analiti?ari se sla�u sa konstatacijama ovog izvje�taja, pa je tako Cambridge Econemetrics pro�li tjedan u svom izvje�taju objavio da bi 60% manje emisija u Velikoj Britaniji pove?alo BDP za 1,1% do 2030. godini u odnosu da ostanemo na uobi?ajenom scenariju.

Ako tr�i�te bude radilo pametno ovaj prijelaz bi mogao nastati automatski i investitori bi pre�li na zelenu ekonomiju kako bi maksimizirali povrat. Ali tr�i�ta ne funkcioniraju savr�eno po�to se zna da fosilna goriva godi�nje dobivaju poticaje od barem 550� milijardi dolara �to je pet puta vi�e od poticaja za obnovljive izvore energije.

Akcija svih vlada svijeta je tu klju?na kako bi se izjedna?ilo igrali�te za sve, te se skriveni tro�kovi (ponajvi�e za zdravlje) moraju reflektirati u tro�kovima energije. Javni fondovi ?e tako?er biti potrebni za potrebna istra�ivanja koja ?e donijeti potrebne inovacije u sektorima.

Kona?no, ako bi se vlade mogle dogovoriti oko jasnog klimatskog opredjeljenja, legalno ograni?avanje dr�avnih emisija bi moglo postaviti odgovaraju?i ton za ostvarenje tih promjena. Ipak to nije esencijalno po�to je sve �to se predla�e u ekonomskom interesu dr�ava.

Izvor: www.newscientist.com