Jedan od vode?ih Njema?kih instituta Agora je tokom pro�le godine napravio studiju o negativnim cijenama elektri?ne energije koje su se prema pretpostavkama po?ele doga?ati u toj dr�avi zbog velike penetracije obnovljivih izvora energije u elektroenergetsku mre�u, a time i na tr�i�te elektri?ne energije.

Cijela studija koja ima 84 stranice, a napisana je na Njema?kom jeziku je dostupna ovdje. U ovom ?lanku ?emo samo prenijeti sa�etak studije sa glavnim zaklju?cima iste.

Pojam negativne cijene elektri?ne energije predstavlja slu?aj u kojem proizvo?a?i elektri?ne energije pla?a potro�a?ima odnosno opskrbljiva?ima da kupuju njihovu elektri?nu energiju. Izme?u prosinca 2012. i prosinca 2013. godine se taj slu?aj u Njema?koj dogodio tokom 97 sati zbirno, uz prosje?nu negativnu cijenu elektri?ne energije od 41 �/MWh. Tokom po?etka 2014. godine se taj trend nastavio uz sve ve?u u?estalost tokom dana. Mnogi tvrde da je to povezano sa velikom penetracijom obnovljivih izvora energije, ali podaci o udjelu proizvodnje iz obnovljivih izvora energije pokazuju da udio OIE ni u jednom trenutku nije bio ve?i od 65%. Stoga se OIE ne mogu smatrati isklju?ivo odgovornima za ovaj trend.

Ova studija je poku�ala identificirati sve razloge za�to se negativne cijene doga?aju, te je do�la do vrlo zanimljivih zaklju?aka. Ukratko, do negativnih cijena elektri?ne energije dolazi zbog male fleksibilnosti trenuta?nog sustava. S obzirom da cijenu trenutno pla?aju krajnji kupci kroz ve?u naknadu za proizvodnju iz OIE potrebno je sa regulatorne strane tu fleksibilnost pove?ati.

Agora je u studiji do�la do ?etiri glavna zaklju?ka i preporuke, a to su:

1. Negativna cijena elektri?ne energije nije lo�a stvar, ali ona prili?no optere?uje naknadu za OIE.

Sama negativna cijena elektri?ne energije je povezana sa principom rada elektroenergetskog tr�i�ta prema kojem ponuda i potra�nja diktiraju cijenu. Ona bi trebala utjecati na ve?u fleksibilnost proizvo?a?a i opskrbljiva?a koji bi trebali bolje upravljati sustavom. Obnovljivi proizvo?a?i u to doba pak prodaju svoju elektri?nu energiju na tr�i�tu kroz svoju tarifu, te je u to doba negativna cijena Njema?ku ko�tala skoro 90 milijuna eura. Sa sve ve?im udjelom OIE ova suma bi mogla postati i ve?a.

2. Negativna cijena elekri?ne energije ne nastaje zbog ve?eg udjela obnovljivih izvora energije nego zbog male fleksibilnosti termoelektrana.

Analiza je pokazala da tokom svih 97 sati negativne cijene elektri?ne energije proizvodnja iz obnovljivih izvora energije ni u jednom trenutku nije bila ve?a od 65%. Tokom tog perioda velike penetracije OIE se proizvodnja iz plinskih elektrana i termoelektrana na drveni ugljen smanjila na nulu, ali se proizvodnja iz nuklearnih elektrana smanjila za samo 35% dok su termoelektrane na sme?i ugljen smanjile proizvodnju za samo 50 do 60%. Termoelektrane toplane su pak nastavile sa uobi?ajenom proizvodnjom. Ukupno u svakom trenutku konvencionalne elektrane proizvode 20 do 25 GW elektri?ne energije. Problem je u tro�ku i vremenu paljenja i ga�enja elektrana, trenuta?nih pravila balansiranja sustava i drugih sekundarnih usluga.

3. Bez boljeg upravljanja konvencionalnim elektranama tokom niske potra�nje za elektri?nom energijom i s velikim udjelom OIE ?e �se broj negativnih sati elektri?ne energije drasti?no pove?ati.

Do 2022. godine ?e sa ve?om koli?inom OIE elektrana broj sati sa njihovom proizvodnjom ve?om od 65% biti ve?i od 1.200. Udio od 65% i vi�e je doba kada danas dolazi do negativnih cijena elektri?ne energije. Ukoliko udio proizvodnje iz konvencionalnih elektrana ostane na 20 do 25 GW to zna?i da ?e Njema?ka imati negativnu cijenu elektri?ne energije tokom vi�e od 1.000 sati do 2022. godine. To zna?i da bi one OIE elektrane koje se nalaze na direktnom tr�i�tu morale ugasiti proizvodnju jer bi ista bila neisplativa unato? tome �to je njihova cijena goriva nula, a s druge strane oni OIE projekti koji bi jo� imali feed-in-tarifu bi proizvodili, ali bi njihov tro�ak jo� vi�e pove?ao cijenu elektri?ne energije za krajnje potro�a?e.

4. Manja fleksibilnost je povezana i sa regulatornim okvirom, te bi se isti trebali rije�iti uz pomo? direktive o fleksibilnosti koja bi uklonila sve barijere.

Razli?ita pravila danas ko?e ve?u fleksibilnost konvencionalnih elektrana, te su stoga i ona donekla kriva za negativne cijene elektri?ne energije. Promjenom dana�nje regulative za sistemske usluge bi se tr�i�tu omogu?ila adekvatna fleksibilnost. Novi zakon za fleksibilnost bi izme?u ostaloga trebao modernizirati natje?aje za sistemske usluge, omogu?iti ve?u fleksibilnost elektrana toplana, te omogu?iti proizvodnju iz elektri?ne energije u toplinsku energiju, reformirati naknade za OIE, te pove?ati fleksibilnost OIE sustava i omogu?iti bolje i fleksibilnije upravljanje ponudom i potra�njom.