U manje od jednog desetlje?a je vrijednost instalirane snage velikih solarnih elektrana dostigla vrijednost ve?u od 100 milijardi dolara. S time je do�lo i vrijeme da se evaluira utjecaj ove tehnologije na svjetskoj razini.

U svijetu trenuta?no ima oko 2.500 solarnih elektrana ?ija je instalirana snaga ve?a od 5 MW. Ukupna instalirana snaga tih projekata je oko 37 GW; a u razvoju je dodatnih 55 GW u jo� 1.200 projekata. Povijesno gledano ve?ina ove instalirane snage je distribuirana izme?u Europe, Sjeverne Amerike i Azije, ali sve vi�e se tu guraju i Afrika i Ju�na Amerika.

Godi�nja proizvodnja elektri?ne energije

Godi�nja proizvodnja solarne elektrane je funkcija ukupne koli?ine sun?eve energije na panelima, te efikasnosti sustava koja se naj?e�?e gleda kroz omjer performansi. Prema tim podacima sasvim o?ekivano dolazimo do brojki da za svaki instalirani MW snage dobijemo manje proizvedene elektri?ne energije u Europi nego u Ju�noj Americi. Ove razlike su jo� ve?e ukoliko analiziramo pojedina?ne zemlje kao na slici ispod.

Slika 1: Instalirana snaga i proizvodnja elektri?ne energije iz solara u pojedinim zemljama

Ve?a proizvodnja u suna?nijim zemljama pokazuje da ?ile, Indija i Ju�noafri?ka Republika proizvode vi�e energije nego zemlje koje imaju ve?u instaliranu snagu. Omjer performansi varira od elektrane do elektrane odnosno od regije do regije. Kao �to se i o?ekuje taj omjer je malo lo�iji na lokacijama sa vi�im ambijentalnim temperaturama, a sam omjer se marginalno pobolj�ava zadnjih godina zbog boljeg projektiranja elektrana.

Varijacije zbog razli?itih tipova solarnih ?elija su relativno male, dok na?in postavljanja panela mo�e imati prili?an utjecaj na godi�nju proizvodnju elektri?ne energije. Sustavi koji prate gibanje sunca (trakeri) daju i do 20% ve?u proizvodnju u prosjeku. U praksi se ?ini da nema velike razlike o tome da li su trakeri sa jednom ili dvije osi gibanja, iako bi teoretski ovi drugi trebali davati bolju proizvodnju.

Koliko energije mo�emo proizvesti, koliko emisija mo�emo u�tediti?

Slika 2 ispod pokazuje kontinetalne i svjetske prosjeke podataka koji su klju?ni za velike solarne elektrane.

Prosje?ne emisije su primarno funkcija karbonskog intenziteta tradicionalne proizvodnje elektri?ne energije u relevantnim regijama. Zadnji red pokazuje koliki udio elektri?ne energije u ukupnoj potro�nji elektri?ne energije dobivamo iz velikih solarnih elektrana. Dok Kalifornija ima udio od 4,5% za velke solarne elektrane, Sjeverna Amerika ima deset puta manji prosjek. Europa je tu negdje, dok se Ju�na Amerika i Afrika brzo pribli�avaju. Azija malo zaostaje ali ne previ�e. Treba uzeti u obzir da su ove brojke isklju?ivo za velike solarne elektrane, a sa malim krovnim sustavima se dolazi do puno ve?ih brojki.

Slika 2: Proizvodnja elektri?ne energije iz solara po regijama, u�tede emisije, i gusto?a lokacija

Koliko zemlje nam treba?

Udaljenost izme?u pojedina?nih solanih panela ima direktan utjecaj na potrebnu koli?inu zemlje, ali i na gubitak energije zbog zasjenjenja kod niskih kuteva sunca. Optimalan dizajn je stoga balansiranje izme?u ovih faktora ovisno o lokaciji i tro�kovima povezanih s njima. �to sjevernije (ili ju�nije) od ekvatora idemo lokacije bi trebale imati ni�u gusto?u panela.

U praksi ova razlika nije vrlo u uo?ljiva, a najve?e prosje?ne lokacije su u Africi, kao �to se i vidi na slici 2 iznad. Dodatno treba uzeti u obzir da na sjevernijim lokacijama, primjerice u Europi, sustavi sa trakingom proizvode 50% vi�e elektri?ne energije godi�nje nego prosje?no.

Slika 3 ispod pokazuje pak koliku snagu bi svaki kontinent trebao instalirati da pokrije sve potrebe za elektri?nom energijom iz solara (ovo je zami�ljeno samo kao hipoteza - a ne kao stvarna mogu?nost).

Slika 3: Snaga i povr�ina potrebna da se sve potrebe za elektir?nom energijom pokriju iz solara

Prema tim podacima bi se koli?ina instalirane snage trebala pove?ati za faktor 300. Uz daljnji godi�nji rast od 70% kakav je bio u zadnjih deset godina to bi se postiglo ve? 2025. godine, ali to isto nije realnost. Ova informacija je najbitnija u pogledu zemlje potrebne da se to ostvari - u Europi gdje bi trebalo najvi�e prostora za solarne elektrane bi one zauzele samo jednu �estinu od jednog postotka odnosno 0,162%. Prosjek na svjetskoj razini bi bio 0,026%.

Izvor: www.renewableenergyworld.com